Revija Vita - mjesečnik za zdravlje i ljepotu


	Srpanj 2010. Broj 197










Pitanje liječniku pošaljite mailom na adresu vita@revije.eph.hr ili poštom na adresu Vita (za Dežurnu ordinaciju), Koranska 2, 10000 Zagreb

Osobine

Kakav ste karakter

Pomoću eneagrama, drevne metode psihoterapije koja danas ponovo postaje sve aktualnija, otkrijte puno toga što niste znali o sebi i svom karakteru

Ako postoji učinkovit instrument koji čovjeku omogućava da prodre u najdublje tajne vlastitoga karaktera, onda je to eneagram (dolazi od grč. riječi ennea što znači devet i gramma što znači znak ili lik) - vrlo stara tipologija koja opisuje devet različitih karaktera. Znanost o eneagramu razvijena je prije više od 3000 godina, a njezinu je vrijednosti ponovo otkrio danski psihoterapeut Willem Jan van de Wetering koji ju je obradio i od nje napravio modernu i lakše primjenjivu varijantu psihoterapije. Tako je nastala metoda EIK (Enneagram Integrativ Kunde) koja je izuzetno korisna i učinkovita za bolje upoznavanje samih sebe i osoba s kojima smo u svakodnevnom kontaktu.

Devet enea tipova i devet strahova

Eneagram je zapravo geometrijska figura upisana unutar kružnice: riječ je o devetokrakoj zvijezdi, čiji svaki krak predstavlja jedan tip karaktera (odnosno eneatip) označen određenim brojem i definicijom. Tipovi karaktera zastupljeni u eneagramu su: Perfekcionist (1), Anđeo čuvar (2), Pobjednik (3), Romantik (4), Filozof (5), Buntovnik (6), Avanturist (7), Vođa (8) i Posrednik (9). Otkrivanje vlastitog eneatipa pomaže nam da shvatimo zašto se ponašamo i reagiramo na određeni način, zašto donosimo odluke koje donosimo, a ne neke druge, da otkrijemo koje su naše kvalitete i prednosti, ali i da naučimo imati uspješnije odnose s okolinom, te neutralizirati mehanizme koji nas sprečavaju da budemo sretni. Prema EIK metodi, psihofizički problemi zapravo su plod prikrivenih strahova: svaki tip karaktera ima svoj skriveni strah i kako bi s njim izašao na kraj, aktivira određene obrambene mehanizme koji nerijetko izazivaju dodatne probleme i patnju. Prepoznati strah koji leži u korijenu svih naših problema omogućava nam da ovladamo sobom i steknemo unutrašnji mir.

• U Viti 197 donosimo opis svakog eneatipa te sheme iz kojih ćete otkriti vlastiti eneatip i krenuti prema sretnijem i kvalitetnijem životu.

"Crne ovce" sklonije depresiji Djeca čiji roditelji favoriziraju njihovu braću ili sestre izloženija su riziku od razvoja depresije u odrasloj dobi. Znalo se da roditeljsko favoriziranje jednog djeteta negativno utječe na mentalno zdravlje i ponašanje u dječjoj i tinejdžerskoj dobi, no novo je istraživanje otkrilo da posljedice takve jednostranosti traju do odrasle dobi. Nije važno jeste li "odabrani" ili "crna ovca": percepcija nejednakog tretmana ima štetne posljedice na svako dijete u obitelji. Dijete koje nije miljenik može imati negativne misli prema roditeljima i "odabranoj" braći, dok "miljenik" cijeli život osjeća netrpeljivost zanemarenog brata ili sestre i velik pritisak roditeljskih očekivanja.

		U prometu najgori macho tipovi Što je muškarac više "macho", to je skloniji rizičnom ponašanju u vožnji i opasniji sudionik u prometu. U sklopu istraživanja na Sveučilištu u Montrealu znanstvenici su na simulatorima vožnje pokušali otkriti povezanost između tzv. macho mentalnog sklopa i sklonosti agresivnoj i opasnoj vožnji. Pokazalo se da su pravi macho tipovi (oni koji, primjerice, smatraju da muškarac ne smije plakati i sl.) znatno agresivniji i opasniji. Oni svoja vozila doživljavaju kao dio vlastitog identiteta ili kao produžetak vlastitog ega te postaju vrlo agresivni ako osjete da bi njihova snaga i moć mogli biti ugroženi, primjerice ako ih netko pretekne u vožnji.

Više odmora ili povišica Portal MojPosao proveo je na uzorku od 500 ispitanika istraživanje o godišnjim odmorima. Ispitanici imaju u prosjeku 23 dana godišnjeg odmora, polovica bi htjela više dana, a samo 3% smatra da ima previše dana odmora. Ipak, čak 85% ispitanih radije bi odabralo povišicu nego dodatne slobodne dane. Oko 87% ispitanika ove godine ide na odmor, ali ne "raskošno" kao prije. Naime, 63% ispitanih izjavilo je kako gospodarska situacija utječe na njihove planove za godišnji (lani je to reklo 44% ispitanih). Čak 28% ispitanika neće iskoristiti sve slobodne dane od lani, u prosjeku će im ostati 8 dana. Ispitanici ne uspijevaju iskoristiti sve dane zbog previše posla i pritiska nadređenih (70%), loše organizacije (11%), straha od otkaza (6%) ili straha od zaostataka (1%).