Srpanj 2010.
Broj 197
Pitanje liječniku pošaljite mailom na adresu vita@revije.eph.hr ili poštom na adresu
Vita (za Dežurnu ordinaciju),
Koranska 2,
10000 Zagreb




Sunčanje


Istine i zablude o zaštiti dječje kože


Dječja koža je 10 puta tanja od kože odraslih i vrlo je osjetljiv


Zaštita djece od štetnog sunčeva zračenja jedna je od najvažnijih briga roditelja ljeti. Odlazak na more i intenzivniji boravak na suncu dodatna je briga jer je tada sunce itekako opasno i za odrasle, a kamoli za djecu. Sunčeva zračenja na nježnoj i tankoj dječjoj koži mogu ostaviti štetne posljedice, stoga je pravilnoj zaštiti potrebno posvetiti maksimalnu pažnju.

Koliko god sunce imalo pozitivan utjecaj na mnoge tjelesne funkcije, ono utječe na gubitak elastičnosti i dehidraciju kože - može stvoriti opekline i dovesti do stvaranja melanoma. Ove faktore potrebno je dodatno uzeti u obzir kad je riječ o dječjoj koži. Ona nema sposobnost stvaranja samozaštite do prve godine života pa se dijete do te dobi ne smije intenzivno i bez vrlo jake zaštite izlagati suncu. Do šeste godine života dječja koža stvara mehanizam za zaštitu s time da ju je potrebno posebno tretirati preparatima za zaštitu od sunca. Medicinski stručnjaci smatraju kako je zaštita djece od sunca posebno važna jer opekline zadobivene u djetinjstvu i adolescenciji povećavaju rizik za nastanak malignih promjena u kasnijoj životnoj dobi, što potvrđuju činjenicom kako se 80 posto UV-zračenja apsorbira tijekom djetinjstva.


Najčešći mitovi


Mit 1: Ako dječju kožu namažem kremom, dijete može ostati dulje na suncu.

• Zabluda: Nikako! Dječja koža je 10 puta tanja od kože odraslih i ne može se zaštititi. Dijete trebate dobro namazati odgovarajućom kremom i obratiti pozornost na posebno osjetljiva područja, kao što su uši, nos i usne. Dijete između 10 i 16 sati, u vrijeme najintenzivnijeg zračenja, treba biti u hladu, no i tada ga namažite sredstvom jer se i onda apsorbiraju sunčeve zrake.


Mit 2: Odgovornost roditelja prema zaštiti od sunca ne utječe na odgovornost djece!

• Zabluda: Roditelji pružaju negativan primjer djeci ako ne upotrebljavaju proizvode za zaštitu od sunca i ne ograničavaju boravak djece na suncu tijekom najintenzivnijeg zračenja. Potrebno je da dijete uči od roditelja o važnosti nanošenja zaštitinih preparata, ali i o drugim sistemima zaštite od sunca.


Mit 3: Vodootporni preparat za zaštitu dovoljno je nanijeti samo jednom

• Zabluda: Vodootporni preparati nisu garancija zaštite. Ako ste dijete namazali preparatom prije ulaska u more, ponovite to još jednom i nakon izlaska te svaka dva sata. Dječja koža puno je tanja i traži konstantnu zaštitu. Koristite proizvode s oznakom „vrlo visoka zaštita“ ili SPF 50+.


Utjecaj roditelja

Brojne su studije potvrdile kako je izlaganje suncu odgovorno za razvoj barem dviju trećina melanoma. Također, procijenjeno je kako su ljudi već do svoje 18. godine izloženi 80 posto štetnom utjecaju sunčeva zračenja. Takva intenzivna i česta izloženost rezultira nastankom sunčanih opeklina na tijelu te povećava rizik od melanoma, zloćudnog tumora kože. Anketa koju je provela Američka dermatološka akademija, predvođena profesoricom June K. Robinson, doktoricom medicine i patologije na Loyola University Medical Center u Maywoodu, pokazuje kako mnogi roditelji ne pružaju svojoj djeci primjerenu zaštitu od štetnih sunčevih zraka, zbog čega povećavaju njihov rizik od melanoma u kasnijoj dobi. Čak 53 posto roditelja, koji su sudjelovali u anekti, reklo je kako najčešće svojoj djeci nanose sredstvo za zaštitu od sunca sa zaštitnim faktorom SPF 15. Taj je faktor nedovoljan za primjerenu zaštitu, a dulji boravak na suncu velika je opasnost za nježnu dječju kožu. Anketa je također otkrila da roditelji, nakon što nanesu djetetu preparat za zaštitu od sunca, puštaju ga da boravi na suncu čak do 22 posto više vremena nego što je dopušteno. Ovi podaci upućuju na potpuno pogrešan način zaštite djece od sunca.


• Cijeli tekst pročitajte u Viti 197.

Folna kiselina i živčane stanice
Djeca majki koje nisu konzumirale dovoljno folne kiseline imaju veći rizik za razvoj defekta neuralne cijevi, odnosno defekata u razvoju mozga i leđne moždine. Stoga se trudnicama preporučuje uzimanje nadomjestaka na bazi folne kiseline. Skupina znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin otkrila je da folna kiselina može pomoći i u izlječenju defekata mozga i leđne moždine. Američki znanstvenici uspjeli su definirati molekularni princip po kojem folati (odnosno folna kiselina ili vitamin B9) mogu potaknuti regeneraciju živčanih stanica nakon ozljeda i defekata.
Kravlje mlijeko protiv alergije
Iako mnogi liječnici savjetuju majkama da izbjegavaju djeci u najranijoj dobi davati kravlje mlijeko, prema rezultatima istraživanja provedenog na Sveučilištu u Tel Avivu davanje kravljeg mlijeka bebama u prvih 15 dana života vrlo je korisno. Znanstvenici su otkrili da je kod beba kojima su majke prije navršenih 15 dana svakodnevno davale kravlje mlijeko u obliku kvalitetne dječje formule gotovo potpuno eliminiran rizik od pojave alergija na proteine iz kravljeg mlijeka. Ta alergija može biti vrlo opasna za bebe te izazvati osip, dišne probleme, šok, pa čak i smrt, dok ovakvo jačanje imunološkog sustava djeluje poput učinkovitog cijepljenja.
Lijek se ne mjeri žličicom
Roditelji ne bi trebali davati lijekove djeci kuhinjskim žlicama, objavljeno je u International Journal of Clinical Practice. Nedavna su istraživanja pokazala da postoje velike razlike u veličini i zapremini žlica, što može dovesti do vrlo opasnih predoziranja. Utvrđeno je da zapremina kuhinjskih čajnih žličica varira od 2,5 do 7,3 ml, dok zapremina jušnih žlica varira od 6,7 do 13,4 ml. Roditelj koji koristi najveću čajnu žličicu djetetu će dati 192% više lijeka nego onaj koji lijek daje najmanjom čajnom žličicom. Doziranjem žličicom, dakle, neka djeca primaju znatno manje ili pak znatno više lijeka nego što bi trebala, što može imati štetne posljedice za njihovo zdravlje.
|   NOVI BROJ   |   SADRŽAJ   |   IMPRESSUM   |   PRETPLATA   |   ARHIVA   |