U ljetnim mjesecima koža je, bez obzira na dob, izložena brojnim nepovoljnim utjecajima okoline (sunce, morska voda, pjesak, trave, vjetar, klor iz bazena...) pa joj moramo posvetiti znatno više brige nego inače. Osip na koži gotovo je uvijek razlog za nemir, bez obzira na uzrok. Promjene mogu biti potpuno bezazlene, ali nekad zahtijevaju i ozbiljno liječenje. Osipi se razlikuju po izgledu, vremenu izbijanja, rasporedu, pojavi promjena na sluznicama te jesu lipraćeni općim znakovima upale - temperatura, tresavica, glavobolja, povraćanje.
Osipi kod djece
Budući da su djeca cijepljena programom obaveznog cijepljenja protiv zaraznih bolesti, mogućnost da je riječ o zaraznom osipu svedena je na minimum. Ipak, dobro je poznavati kliničku sliku dječjih zaraznih bolesti jer su uglavnom povezane s osipima (ospice-morbili, rubeola, vodene kozice, šarlah...). Kod djece su promjene na koži najčešće reakcija na vrućinu. Osip se najčešće javlja na glavi, prsima, ramenima i vratu - od malih crvenih točkica i mjehurića do izrazito crvenih mrlja. Uzrok tomu je začepljenje žlijezda znojnica. Budući da dječja koža nema sasvim razvijenu funkciju žlijezda znojnica, one ne dopuštaju da znoj slobodno isparava te se nakuplja ispod kože stvarajući osip. Ta manifestacija naziva se milijarija. Najbolja terapija je spriječiti znojenje: skinuti odjeću, češće kupke s Cu-Zn gelom, losioni za njegu, a ponekad je potrebna i kortikosteroidna krema.
Pelenski osip
Za vrijeme vrućina koža stražnjice je uparena pa kontakt s fekalijama i urinom uzrokuju iritaciju kože - crvenilo, poneku eroziju i mogućnost id-reakcije tj. osipa po trbuhu. Zahvaljujući celuloznim pelenama, pelenski osip nije tako čest kao u vrijeme kad su pamučne pelene (koje su se rjeđe mijenjale i uzrokovale veću iritaciju) bile jedino rješenje. Stoga je ključno često mijenjati pelene, nježno oprati bebinu guzu toplom vodom i mekanom tkaninom, a potom je detaljno osušiti tapkanjem ručnikom, bez trljanja. Kod intenzivnog crvenila ili vlaženja obratiti se dermatologu.
Problemi zbog vrućine
Pojačano znojenje može i u odraslih dovesti do crvenila i pečenja kože na mjestima pregiba (pazusi, prepone i područje ispod grudi). Naziva se intertriginozni dermatitis. Crvena i vlažna područja podložna su sekundarnim infekcijama zbog prisutnosti mikroogranizama ili gljiva. Takve promjene često nemaju dokazane gljive, nego je uzrok nastanka u vlažnosti i trenju pregibnih regija. Ponekad dječji puder može spriječiti pojavu neugodnih simptoma te odvajanje kože sterilnim gazama.
Dishidroza - Poremećaj izlaska znoja na površinu kože te pojava crvenkastih mjehurića na postraničnim dijelovima dlanova i tabana, uz bolne napukline kože koje se sekundarno inficiraju i tada zahtijevaju dermatološku terapiju.
Ekcem - Osobe s neurodermitisom za vrijeme ljeta imaju regresiju kožnih simptoma, ali slučajan ubod insekta ili inhalacija nekog alergena dovede do egzarcerbacije, te na koži koja je hipopigmentirana nastaju mali, sitni mjehurići koji spontano puknu uzrokujući tako curenje tekućine i svrbež. Svrbež je jako izražen te zbog češanja i oštećenja dolazi do sekundarne infekcije kože koju nazivamo impetigo (medene kraste). Liječenje provodi dermatolog i to lokalno i sistemno s antibiotikom.
Osipi zbog ugriza insekata ili doticaja s biljem
Tijekom ljeta često dolazimo u kontakt s biljem (košnja, rad u vrtu) što može izazvati fitofoto dermatitis. Sunce, kontakt kože i biljke (najčešće trava) rezultira nekad samo crvenilom uz subjektivni svrbež, a nekad se mogu pojaviti veliki mjehuri na koži.
Ljeti nisu rijetki ni ugrizi ili ubodi insekata. Toksini uneseni ubodom pčele, ose nekad i komarca uzrokuju crvenilo i bolno otvrdnuće na koži, ali moguća je i diseminacija urtika po cijelom tijelu - urtikarija - koprivnjača.
• Cijeli tekst dr. med. Branke Jozić-Rogić, spec. dermatovenerologije, čitajte u Viti 197.