Ako inače zaboravljate na voće, iskoristite ljeto kad ga ima u izobilju u svim mogućim bojama i oblicima da biste stekli naviku učiniti ga obaveznim dijelom svakodnevnog jelovnika. Osim što je zdravo, osvježavajuće, ukusno i lagano, odlično je i za liniju. No samo ako ste umjereni jer previše voća može značiti i previše šećera, pa čak i kalorija, posebno ako se radi o sušenom ili masnom voću. Kako biste točno znali koji su aduti pojedinog voća, zašto ga je i kada dobro jesti, te kako ga jesti da biste maksimalno iskoristili sva njegova dragocjena i ljekovita svojstva, ali i da biste izbjegli eventualne probavne smetnje, zamolili smo mr. pharm. Mimi Vurdelju, nutricionistkinju i farmakologa Hrvatskog olimpijskog odbora, da nas stručno provede kroz carstvo voća i otkrije sve njegove dobrobiti i eventualne nedostatke, kao i načine pravilne konzumacije.

Riznica dragocjenih tvari
Prema građi ploda i biološkim svojstvima, voće dijelimo u nekoliko skupina: jabučasto (jabuka, kruška, dunja, oskoruša, mušmula…), koštuničavo (šljiva, breskva, marelica, višnja, trešnja), bobičasto (grožđe, borovnica, brusnica, ribiz), južno i tropsko (limun, grejp, naranča, banana, ananas, kivi, mango, papaja), orašasto (orah, badem, lješnjak) i šumsko voće (jagoda, malina, kupina, borovnica, drenjina, šipak).
Prema kemijskom sastavu te prema količini vode i masti, razlikuje se voće bogato mastima, poput papaje, avokada i masline, i voće bogato vodom (sve ostalo voće). Nutritivna ili hranjiva vrijednost voća uglavnom potiče od njegova sadržaja ugljikohidrata ili pak masti i bjelančevina kao kod manga, papaje, maslina i avokada. Biološko-dijetetska vrijednost voća određena je prisustvom većih količina vitamina, minerala i oligoelemenata, enzima, organskih kiselina, prirodnih antioksidansa, fitokemikalija, biljnih vlakana, eteričnih ulja, aromatičnih tvari i drugih tvari blagotvornog i ljekovitog djelovanja koje su dragocjene u procesu pravilnog razvoja, održanju zdravlja, otpornosti i radne sposobnosti.

Prije ili poslije obroka
Voće valja jesti kao prvi jutarnji obrok, svježe ili iscijeđeno u prirodni sok – kao nektar bogat hranjivim tvarima. Naime, kada je svježe, voće ima najvišu biološku i nisku kaloričnu vrijednost. Jedite ga 1 sat prije glavnog obroka ili 3 sata nakon obroka (izuzev banana i jabuke) jer inače, kao lako probavljiva namirnica, trune u uzetom obroku.

Ne miješajte kiselo i slatko
Kiselo i polukiselo voće nemojte miješati u istom obroku sa slatkim. Uvijek istodobno jedite voćke iste skupine kako bi iskoristivost uzetog voćnog obroka bila maksimalna.

Da ne bi bilo trčkalice...
Važno je znati da probavljivost i duljina probavljanja voća ovisi o količini sirovih vlakana, a i o količini masti (od 1,5 do 3 ili čak 4 sata). Sirovo voće se lakše probavlja kada je zrelije, a kuhano se bolje probavlja od sirovog. Stoga bi svi oni koji imaju tegobe probavnog sustava i želuca trebali dati prednost kompotima ili lagano prokuhanom voću, koje se lakše probavlja i manje opterećuje crijeva. Voće koje je lako probavljivo i brzo fermentira, poput bobičastog i koštuničavog voća, kruške, papaje i manga, može izazvati nadutost, dijareju i slične tegobe ako se uzme neposredno nakon obroka, posebno ako je riječ o proteinskom obroku.

• Detaljnije o mnogim vrstama boća čitajte u Viti 197.